Fotografije

Gdje kupiti potrebne stvari?

Gdje kupiti potrebne stvari?

Prva stvar koja vam treba za analognu fotografiju je - analogni fotoaparat. Imate li sreće, vaš je ujak, djed, otac ili stric krajem 80-ih u nekom duty free shopu kupio Prakticu ili nešto slično, a ako u obitelji imate nekog malo ozbiljnijeg fotografa, postoji mogućnost da negdje na tavanu imate Canon A1. No što ako niste tako sretne ruke? Tada zapravo imate dvije opcije. Po običnim dućanima foto-opreme još ćete možda negdje naći neki zalutali Canon 3000N, ali što ako želite nešto u malo više retro štihu? Tada je prava stvar za vas Međunarodni foto sajam koji se dva puta godišnje (u proljeće i jesen) održava u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu. Tamo zaista možete naći sve što vam srce želi, čak i mijenjati postojeću zalihu. No ukoliko ni tamo ne pronađete ništa za sebe, uvijek postoji Hrelić.

Ok, imate fotić. Još vam samo preostaje da kupite film, a to možete učiniti na nekoliko lokacija. U pokojem foto-studiju, dućanu mješovite robe, pa čak i DM-u možete naći 35-milimetarske filmove, a iako su ovi iz DM-a osrednje kvalitete, poslužit će za one manje zahtjevne, početnike i eksperimentiranja.
Ukoliko pak želite nešto malo ozbiljnije, u Zagrebu se za to brine EFKE u Hondlovoj te Praxis u Hebrangovoj ulici. EFKE drži širok dijapazon 35-mm i srednjeformatnih filmova - dijapozitivi, crnobijeli, infracrveni… Nažalost, filmovi za fotoaparate nisu tražena roba, tako da nemaju uvijek sve i često možete naći filmove kojima je istekao rok trajanja. No te filmove, uz predočenje računa, možete kasnije besplatno razviti, što je svakako plus. Zanimljivo je napomenuti da određeni fotografi traže upravo te filmove s istekom roka trajanja, zbog specifičnih efekata i patine koje su u stanju proizvesti. Praxis pak drži sličan asortiman, a tamo možete kupiti i svu potrebnu opremu za razvijanje te dobiti savjete i sugestije od ljubaznog osoblja.

Razlike i slicnosti

Razlike i sličnosti
Jedina razlika između analogne i digitalne fotografije je u vrsti zapisa. Dok se na digitalnom fotoaparatu slika bilježi pamćenjem podataka u digitalnom obliku pomoću eksponiranja digitalnog senzora, u analognoj fotografiji to se radi eksponiranjem filma - kemijskom reakcijom sa svjetlom nastaje zapis koji se naknadno, uz uporabu raznih kemikalija, razvija. Jedna od velikih zabluda nastala popularizacijom digitalnog medija je i ona oko obrade fotografije. Većina ljudi misli da je obrada fotografija nastala s pojavom digitalne fotografije i Photoshopa. No Photoshop 1.0  izašao je 1990, prvi komercijalno dostupan digitalni fotoaparat izbacio je Sony 1980, a prva obrada fotografije izvedena je  daleke 1860. godine.

Analogna fotografija

Još prije samo 10 godina, tek je poneki poweruser imao digitalni fotoaparat, a ostali su još uvijek škljocali svojim 35-milimetarskim spravama, što profesionalnim, što idiotima. Zatim je sve više takozvanih prosječnih korisnika prešlo na digitaliju, a profesionalci su tvrdoglavo još uvijek hvalili svoje analogne zvijeri. No nije trebalo proći dugo dok i oni nisu shvatili da im je digitalija puno bolja i fleksibilnija. 
No čemu onda ovaj naslov, kada smo već u prvom pasusu otkrili da je digitalna fotografija bolja? Riječ bolja u ovom je kontekstu vrlo relativan pojam. Ako govorimo o reporterskoj fotografiji, naravno da će korisnik biti puno zahvalniji stroju koji mu može dati nekoliko stotina visoko kvalitetnih uradaka, koje istog trena može provjeriti na zaslonu. No ne vole svi hiperprodukciju - još uvijek pristojan broj profesionalaca (umjetnika), a pogotovo amatera, fotografira na filmu.